odzvánjati — (∅) nesvrš. 〈prez. òdzvānjām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}odzvoniti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
odzvanjati — odzvánjati (Ø) nesvrš. <prez. òdzvānjām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. odzvoniti ETIMOLOGIJA vidi odzvoniti … Hrvatski jezični portal
zvòniti — (∅) nesvrš. 〈prez. īm, pril. sad. nēći, gl. im. njēnje〉 1. {{001f}}a. {{001f}}proizvoditi zvonjavu (o zvonu) b. {{001f}}ječati poput zvona, odzvanjati, odjekivati [∼ u ušima sjećati se nekog imena ili čega drugoga što se čulo] c. {{001f}}zvučati… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zvúčati — (zvúčiti) (∅) nesvrš. 〈prez. čīm, pril. sad. čēći, gl. im. čānje〉 1. {{001f}}davati zvuk, proizvoditi zvuk; čuti se, odzvanjati, odjekivati 2. {{001f}}pren. ostavljati dobar dojam (po onome što se kaže ili čuje) ⃞ {{001f}}zvuči poznato 1.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
òriti se — nesvrš. 〈prez. òrīm se, pril. sad. òrēći se, gl. im. òrēnje〉 jez. knjiž. razg. razlijegati se na velikom otvorenom prostoru; odjekivati, odzvanjati (o zvuku ili glasu) [pjesma se ori] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
stenjati — stènjati (Ø) nesvrš. <prez. stȅnjēm, pril. sad. stȅnjūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. ispustiti prigušen glas (u boli, pritajenoj nervozi i sl.) 2. pren. teško podnositi nevolju [stenjati u ropstvu; stenjati pod tuđom čizmom] ETIMOLOGIJA… … Hrvatski jezični portal
reverberirati — reverberírati (Ø, što) dv. <prez. reverbèrīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, gl. im. ānje> DEFINICIJA odbijati, odbiti zvuk; odzvanjati, odjeknuti/odjekivati ETIMOLOGIJA njem. reverberieren ← lat. reverberare … Hrvatski jezični portal
rebumbavati — rebumbávati nesvrš. <prez. rebùmbāvām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA reg. odgovarati jekom, odbijati zvuk ili glas; odjekivati, odzvanjati (ob. neugodno kao prasak i sl.) ETIMOLOGIJA tal. rimbombare … Hrvatski jezični portal
oriti — òriti se nesvrš. <prez. òrīm se, pril. sad. òrēći se, gl. im. òrēnje> DEFINICIJA jez. knjiž. razg. razlijegati se na velikom otvorenom prostoru; odjekivati, odzvanjati (o zvuku ili glasu) [pjesma se ori] ETIMOLOGIJA prasl. *orati, oriti… … Hrvatski jezični portal
zvučati — zvúčati (zvúčiti) (Ø) nesvrš. <prez. čīm, pril. sad. čēći, gl. im. čānje> DEFINICIJA 1. davati zvuk, proizvoditi zvuk; čuti se, odzvanjati, odjekivati 2. pren. ostavljati dobar dojam (po onome što se kaže ili čuje) FRAZEOLOGIJA zvuči… … Hrvatski jezični portal
