- kijáča
- -e ž (á) redko kij: udaril ga je s kijačo / zabiti kol s kijačo z batom
Slovar slovenskega knjižnega jezika . 2000.
kijáča
Look at other dictionaries:
kìjača — ž 1. {{001f}}batina koja ima na jednom kraju zadebljanje; ćula, kijač, kijak 2. {{001f}}štap s velikim dodanim proširenjem za tjeranje ribe (na rijeci) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
kijača — kìjača ž DEFINICIJA 1. batina koja ima na jednom kraju zadebljanje; ćula 2. štap s velikim dodanim proširenjem za tjeranje ribe (na rijeci) ETIMOLOGIJA prasl. *kyjь (stsl. kyi, rus. kij, češ. kyj), lit. kūjis: čekić … Hrvatski jezični portal
kijač — kìjāč m <G kijáča> DEFINICIJA v. kijača ETIMOLOGIJA vidi kijača … Hrvatski jezični portal
kìjāč — m 〈G kijáča〉, {{c=1}}v. {{ref}}kijača (1){{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
búdža — ž 1. {{001f}}reg. zast. a. {{001f}}batina s glavom; kijača b. {{001f}}rupa, jama c. {{001f}}meton. zatvor 2. {{001f}}〈m〉 pren. važna, bogata i moćna osoba; drmator, glavešina, kaponja, budžovan ✧ {{001f}}tur. ← arap … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
kìjak — m 〈N mn kìjaci〉 kolac, {{c=1}}v. {{ref}}kijača (1){{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ćúla — ž lokal. kijača … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
kijački — kìjāčki pril. DEFINICIJA (udarati) kao da je kijač u ruci, kao kolcem u tučnjavi (npr. kad se u izravnoj borbi puška uzme za cijev) ETIMOLOGIJA vidi kijača … Hrvatski jezični portal
budža — búdža ž DEFINICIJA 1. reg. zast. a. batina s glavom; kijača b. rupa, jama c. meton. zatvor 2. (m) pren. važna, bogata i moćna osoba; budžovan, drmator, glavešina ETIMOLOGIJA tur. cübb ← arap. ǧubb: jama, bunar, pri čemu je navodno došlo do… … Hrvatski jezični portal
ćula — ćúla ž DEFINICIJA lokal. kijača … Hrvatski jezični portal
